Danas je Međunarodni dan sprječavanja prekomjernog bacanja hrane
Iako je projekt ‘Stop food waste day’ pokrenut tek prije tri godine, u današnje vrijeme vrlo je važno podići svjesnost o problemu proizvedene hrane koja ostaje neiskorištena, što svaki pojedinac može promijeniti racionalnijom kupovinom i upotrebom prehrambenih namirnica. U nastavku donosimo tekst o ovom problemu kojeg je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Nepotrebno bacanje hrane događa se u čitavom lancu opskrbe hranom: u fazama proizvodnje, prerade, distribucije, prodaje i potrošnje.
Prema dosadašnjim spoznajama na globalnoj se razini oko trećina proizvedene hrane za prehranu ljudi izgubi ili nepotrebno baci, što je približno 1,3 milijarde tona, a financijski je gubitak oko 680 milijardi dolara u razvijenim zemljama, odnosno 310 milijardi u zemljama u razvoju.
Osim gospodarskog troška, bacanje hrane je i trošak povezan s okolišem. Gospodarski trošak ne uključuje samo trošak povezan s vrijednošću samog proizvoda, nego i troškove povezane s proizvodnjom, prijevozom i skladištenjem nepotrebno bačenih proizvoda te troškove njihove obrade. Kad je riječ o okolišu, nepotrebnim bacanjem hrane troše se resursi uloženi tijekom životnog ciklusa proizvoda, primjerice zemljište, voda, energija i ostali te se posljedično povećavaju emisije stakleničkih plinova.
U zemljama EU-a godišnje se po različitim sektorima baci oko 88 milijuna tona hrane, a istovremeno je četvrtina građana izložena riziku od siromaštva.
Najviše se hrane baca u domaćinstvima (53 %) i procesima prerade hrane (19 %), što čini 72 % ukupno bačene hrane. Slijede gubici ili bacanje hrane u primarnoj proizvodnji (poljoprivredi, ribarstvu) te ugostiteljstvu i trgovačkom sektoru: veleprodaji i maloprodaji.
Slična je situacija u Hrvatskoj, gdje se godišnje baci približno 400.000 tona zdravstveno ispravne hrane, dok su istovremeno police socijalnih samoposluga poluprazne ili prazne.
Iako je prije tri godine u RH ukinut PDV na donacije i donesen Pravilnik o doniranju hrane, još uvijek nisu postignuti zadovoljavajući rezultati. Jedna od mogućnosti da se taj proces unaprijedi je i uvođenje poreznih olakšica i poticaja za doniranje hrane, kao što to čine mnoge druge europske zemlje.
Krajem prošle godine je Europska unija usvojila nove europske smjernice za doniranje hrane kako bi potaknula doniranje i smanjila enormne količine bačene hrane. Smjernice obuhvaćaju upute i savjete kako urediti sustave doniranja hrane, a da se pritom poštuju svi europski propisi i ne ugrožava sigurnost hrane ni zdravlje primatelja donacija. Namijenjene su državama članicama, posrednicima, humanitarnim organizacijama i drugim subjektima u procesu doniranja. Smjernice nisu zakonski obvezujuće, no na osnovi njih bi Hrvatska trebala izraditi nacionalne smjernice prilagođene svojoj situaciji i zakonskim rješenjima da ostvari cilj usvojen na razini UN-a da se do 2030. godine baca 50 % manje hrane.
Izvor: hzjz.hr
Savjeti o tome kako smanjiti nepotrebno bacanje hrane