Upute za građane povodom Svjetskog dana hrane

Svjetski dan hrane, 16. listopad, proglašen je 1979. godine na konferenciji Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) kako bi se obilježio dan osnivanja ove organizacije 1945. godine. Ciljevi Svjetskog dana hrane su najčešće podizanje svijesti o problemu gladi u svijetu i globalne solidarnosti koja je put do njenog rješavanja.

Komunalac d.o.o. Koprivnica povodom Svjetskog dana hrane, želi potaknuti i informirati građane grada Koprivnice kako pravilno zbrinuti otpad od hrane i kako spriječiti njegovo nastajanje.

U Hrvatskoj i svijetu sve je razvijenija svijest o problematici vezanoj uz otpad od hrane i neracionalnom trošenju resursa za proizvodnju hrane. U ukupnoj količini otpada od hrane, najveći dio otpada čini otpad čije je nastajanje moguće spriječiti. Hrvatska agencija za hranu daje korisne savjete koji nam pomažu kako smanjiti rasipanje hrane i time doprinijeti zaštiti okoliša.

1 2 3

U Hrvatskoj se najveći dio proizvedenog biootpada odlaže na odlagališta otpada. U kategoriju zbrinjavanja biorazgradivog otpada spadaju i ostaci od hrane (ostaci voća i povrća).

Svako kućanstvo na području grada Koprivnice dobilo je besplatno jednu posudu za biorazgradivi otpad, zapremnine 120 litara. Građanima je podijeljeno 11.000 smeđih posuda, a onima koji žive u višestambenim zgradama podijeljeno je 900 posuda zapremnine 360 litara. Svaka posuda označena je odgovarajućim čipom i barcode naljepnicom radi povezivanja s uređajem za očitavanje čipova na vozilu i evidencijom korisnika u komunalnom poduzeću.

Količina sakupljenog biorazgradivog otpada u Koprivnici:

Godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. UKUPNO
t 723,24 872,62 2.425,30 3.388,74 2.501,58 3.044,20 12.955,68

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 73/17) propisuje ograničenja u vezi odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada na odlagališta pa tako i otpada od hrane. Navedeni Zakon propisuje i odredbe kojima se nastoji spriječiti ili smanjiti negativan učinak na okoliš uslijed odlaganja otpada. Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koja se godišnje smije odložiti u Republici Hrvatskoj u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini iznosi: 35%, odnosno 264.661 tona do 31. prosinca 2020. godine (Izvor: Agencija za zaštitu okoliša).

Sprječavanje nastanka ove vrste otpada znači i manje troškove u njegovom gospodarenju, stoga ovim putem želimo uputiti apel građanima Koprivnice da otpad od hrane ne bacaju u istu posudu s miješanim komunalnim otpadom niti izlijevaju u kanalizacijski sustav.

Jeste li znali?

Svake godine propadne 1.3 milijarde tona hrane što predstavlja 1/3 svjetske proizvodnje hrane.

Za svjetsku proizvodnju hrane koristi se 25% cjelokupne naseljive površine, 70% svjetske potrošnje pitke vode. Uzrok je 30% emisija stakleničkih plinova i 80% ukupnog krčenja šuma.  Svjetska proizvodnja hrane jedan je od najvećih uzročnika promjena u korištenju zemljišta i gubitka bioraznolikosti.

Zašto spriječiti i smanjiti količine otpada od hrane koje nastaju?

  • Očuvanje okoliša

– Smanjenje emisija metana sa odlagališta otpada.

– Smanjenje iskorištavanja resursa koji su potrebni za proizvodnju hrane.

– Proizvodnja vrijednih tvari za prihranu tla.

– Poboljšanje sanitarnih uvjeta i zdravstvene sigurnosti u vašoj okolini

  •  Ekonomska i socijalna korist

Osim uštede koje bi vaše kućanstvo ostvarilo pravilnom i dobro organiziranim kupnjom, čuvanjem i pripremom hrane, doniranjem namirnica dobrotvornim ustanovama i sudjelovanje u sličnim akcijama koje danas organiziraju i mnoge trgovine pomogli biste vašim sugrađanima.

Hijerarhija u gospodarenju otpadom od hrane (Izvor: AZO)

Hijerarhija u gospodarnenju otpadom

shares