Povijest Gradskog groblja
Najstariji podatak koji spominje groblje u središnjem dijelu grada Koprivnice je iz 1607. godine. Tada se ono nalazilo unutar utvrde kod crkve Blažene Djevice Marije (na prostoru u blizini današnje crkve Sv. Nikole).
Tijekom druge polovice 19. stoljeća na prostoru uz kapelu Sv. Duha, grad Koprivnica uredio je središnje gradsko groblje koje tu funkciju ima do današnjih dana. Groblje je 1869. godine prošireno, ali istovremeno nije došlo do njegovog uređenja. Gradski vrtlar Dragutin Ruhl je 90-ih godina 19. stoljeća počeo s uređenjem groblja, a sadašnji hortikulturni izgled dao mu je gradski grobar Ivan Maček.
U 2003. godini započela je revitalizacija grobljanskog zelenila koja se provodi u suradnji s Konzervatorskim odjelom pri Ministarstvu kulture. U 2004. godini na temelju Rješenja Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela iz Zagreba, gradsko je groblje zajedno s kapelom Sv. Duha stavljeno na Listu preventivno zaštićenih dobara RH, a koje je vrijedilo do 2007. godine.
Dana 10. srpnja 2023. godine Ministarstvo kulture i medija je na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20, 117/21, 114/22) i članka 4. stavka 2. iz Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara RH (NN 19/2023) donijelo Rješenje kojim se utvrđuje da gradsko groblje „Pri Sv. Duhu“ u Koprivnici , k.č.146 (zk. ul. 13134), k.o. Koprivnica ima svojstvo kulturnog dobra te je time stavljeno pod trajnu zaštitu.
Revitalizacija grobljanskog zelenila kao i svi zahvati na održavanju grobljanske arhitekture u poljima od 1. do 12. provode se uz suglasnost Konzervatorskog odjela iz Bjelovara.
U okviru groblja nalazi se kapela Sv. Duha, mrtvačnica, centralni križ, križ poginulim braniteljima djelatnicima Podravke, Spomen-obilježje poginulima u Drugom svjetskom ratu, kosturnica te grobovi mnogih znamenitih Koprivničanaca (Leandera Brozovića, Đure Estera, Božene Loborec, Vladimira Malančeca, Đure Sudete, Vinka Vošickog i dr.).
